Luke 6

Bula hoesehavoveve belala

(Matiu 12.1-8; Maka 2.23-28)

1Vani mole bulamo Iesu au esemuhi oai tiale konee bulu molemo tisege esemuiabeau kone dakoai ke boboai ilu. 2Ige Balisia ataeau ke elehai namigevei loui avoe, “La vadeuhoike menaka eguvai bulamo katelahalu.” 3Ige Iesu namigevei avoe, “Lana Bukae Hotomo Deividiu au esemuhi vaelahaime vale ke dodaveholilu. 4Isi Dilava dubue uvue tiale beleidi tumute ke mai iale keta lana dodaveholilu. Dubu nalimale unahaeabuna beleidi ke igei. Isito vani kela Deividiu menaka ke egumai beleidi ke isi au esemu ovege kebiata ilu.” 5Hoto kateale louito hotoeabe kemo loui avoe, “Atae Ese keu bulae Kosive. Iale auna onole louge abuna ke vai.”

Malaha mole ada golote

(Matiu 12.9-14; Maka 3.1-6)

6Bula mole vanimo Iesuu tota dubue tiale ata haivesege malaha mole adave inuteu goloale keu keve ua. 7Isege Diue menaka loui haivemale ata isi Balisia ata keau Iesu nibisi isiviai elehage Iesuna bulamo malaha ke hoesehavoge abuna vaveveve kemo kotalahai. 8Ige Iesu huhuihuhuiabe ke hilokai ada toelate keho loui avoe, “Hovelahai kove loho.” Ige malaha keu hovelahai laminu. 9Ige Iesuu dubue kosive kebiaho loui avoe, “Dana la namigevei. Nahie menaka keu nahie haivege nahiabuna bulamo osioi. Nahiabuna bulamo vaveve dua vai. Emena vaveve toela vai. Nahiabuna bulamo ata hoesegevei. Emena ata aiogevei.” 10Ige abu hotohotoholige Iesuu elegevei lotinu. Isime malaha nehe ada toelate ke namihai avoe, “A ada hatunela.” Ige malaha keu au ada hatuge adaveu inuanu. 11Ige dubue kosiveau ke elehai avuho itumu selevelahalu. Isime hotohotoai Iesu hamaliho humaha kaovama.

Iesuu esemu tuelo (12) tabagevenu.

(Matiu 10.1-4; Maka 3.13-19)

12Vani mole Iesuu tanae guliguliho tialeu vavi ke bahatamo guliguliai Dilava imihanu. 13Ilage vau alamoge au esemu bahata hohavege abu lohoge au kebia bahatamo esemu tuelo (12) tabagevei loui avoe, “Laeau di abostoloea.” 14Kebia iviabe abuike koea. Moleike Saimoni. Isito Iesu ivihaleike Bita. Ige hohove Andulu. Ige Diemisi. Ige Dioni. Ige Bilibi. Ige Batolomi. 15Ige Matiu. Ige Tomasi. Ige Aloveasi mo Diemisi mole. Ige Saimoni mole keu Selotie ata. 16Ige Diemisi mo Diudasi. Ige Iesuho haiaveve malaha mole Diudasi Kaliota. Iesuu esemu kateale tabagevege abu avuluvuta ua.

Iesuu ata haivei hoesegeveale deiada

(Matiu 4.23-25)

17Iesuu abuhi tana ke halevai heie lohoale loho moleve velehovoge esemuve moagaeau loholu. Ige ata moagamoagaeau Iesu hoto eviliho abu o halevai loholu. Kebia degomoleau Diudia vatamo loholu. Isege degomoleau o baluga Dielusalema halevai loholu. Ige tota degomoleau davala vavae o abuita Taea isi Saidoni kebiamo loholu. 18Lohoale isiviale Iesu hoto evige au vavahaniabe kemo hoesegevei. Ige degomoleau munanae toelau abuemo umale kebiataeau lohoge au kebia hoesegevenu. 19Ige ata bahataeau Iesu vuvuneu ata hoesegevemale ke elehai isiviale levei.

Vahaeho isi uvu lahaveve deiada

(Matiu 5.1-12)

20Iesuu au esemu niavei abuho loui avoe, “Kunai holimalea, vahaeholahave. Dilavana ata la nahate malevege lana adave vuvunemo uve.

21“Vaelahamalea, vahaeholahave. Gabie la uniabuna bae hanilahai. “Ninalahamalea, vahaeholahave. Gabie lana bae helahave.

22“Di esemuia, ataeabuna bae laheho isiviholisi la hoto hamai la aiogevei laheho loui kosea, ‘La keau atae toelaea.’ Kosealemo laeau di esemuia. Abu kateige vahaeholahave. 23Vani kateimalela hovedevei vahaeholahave. Kosealemo lana bae otogoe ibina baluga maleve. Subuta buluveabeau kateale vai beloveta aiogevelu. Ialemo ataeau la aiogevege vahaeholahave.

24“Isito kunai moagatebia la nohovu. La vatae vahaeho unaha vaito otogoe kunai maleholilu.

25“Isi uniabeu aike hanilahamale la nohovu. Lana bae gabie vaelahave.

“Aike helahamale la nohovu. Lana bae gabie ninalahave.

26“Ataeau hotoe dua loui la hoesegeveale la nohovu. Kosealemo subuta buluveabeau loboe hoto kateale loui loboe beloveta hoesegevelu.”

La aiogevemale kebia isivi oveve.

(Matiu 5.38-48; 7.12)

27“Isito di hoto evimalea, di la namigevege evive. La aiogevemale kebia isivi ovei hoesegeveve. Isi laheho itumuamale kebiata hoesegeveve. 28Isime laheho hotoe toela loui la aiogeveale kebia hoesegeveve. Isi laheho vaveve toela vamale kebiataho Dilava imihave. 29Ata oleu la mono vaki molemo hamage louge au tota vaki moleveatae hamai. Ige ata oleu la dabae ogo mage louge au la sieti keta mai. 30Ata oleu onoleho isiviai la namigevege isivive ke mai omive. Isi ata oleu la kunai malege lainaho bae au mai hoilahaveve keho namihalive. 31La isiviage ataeau la hoesegeveho vage lata ata kebia hoesegeveve.

32“Isito ata oleuoleu laheho isivilahai la hoesegeveale kebia unahaho lana isivilahage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve kateale vai abu haokuvu unahaho isivilahama. 33Isito lana oleuoleu laemo vaveve dua vamale kebia unahaemo vaveve dua vage Dilavana oleve kateai la hoesegevei. La hilokage atae toela keau vaveve ke nahate vai abu haokuvu unahamo vaveve dua vama. 34Mesoho ata molena lae lohoi laemo moni malege lainaho au gabie ibinave laoveveve ke huhulahalive. Kosealemo atae toela unahaeabuna vaveve kateale vagei. Lana kateai huhulahage Dilavau bae la hoesegevelivebene. 35Lainaho vaveve kateale valive. Isito la aiogevemale kebia isivi oveime vaveve dua abuho vai hoesegeveve. Laemo moni malemale ke lainaho huhulahai kosea, ‘No moni kena hoilahai noe lohoi.’ Lana vaveve kateale valiege ibina baluga malei bae ehue umale Kosive baluga ese holieveve. Kosive vaveve keu koseanu. Keu atae toela kebia hoesegevei huhuihuhuie toela huhuimale kebiata hoesegevema. 36La Mamau otogoe vamale ke nahate lata ata huhuevei kebia tedaeveve.”

Mole vaveve kaovamale hoto

(Matiu 7.1-5)

37“Lainaho mole vaveve toela kaovai abuemo loui kosea, ‘Keau vaveve toelate.’ Lana mole vaveve kaovaholige Dilavana avuta bae la vaveve toela kaovalivebene. Isi lainaho mole toelamo hoto loui ibinaeabe ovegelive. Isi lainaho molemo vaveve toela vale ke huhulahagelive. Lana katelahage Dilavana avuta la toela ke huhuoholisito ulihai. 38Lana kunaimo isi otogoe hotomo ata tedaevege Dilavana bae kunai laovei la tedaevei. Lana kateale vage kunaina bae laemo balugai. La vaveve oletealemo ata tedaevege Dilavana avuta la tedaevei.”

39Iesuu hoto kateale louge uoholigeto dovudovue hotomo namigevei avoe, “Malaha mole ni kedute keu bae malaha mole ni kedute ke melamei avui talivebene. Abuna avui katelahaliege abuna abata ke igae vuvegevei. 40Esemue hoto keu bae haivemale atae hoto evihalivebene. Isito esemuiabe keabuna hotove ke kaovai negolahaliege abu kosive nahate holisi.

41“La isiviale la haokae nimo louka mai. Isito la kateisege la nimo louka balugau ua. 42Louka balugau la nimo uale kemo lana oleve kateai la haokaho loui kosea, ‘Lohoge di a nimo loukae esehameu uale ke mai.’ Lainaho katelahai la haoka lobohavolive. Isito vasohuta louka balugau la nimo uale ke maito bae la haokae nimo loukae esehameu uale ke mave.”

Idi bahata hahuhumite ke la hilokalu.

(Matiu 7.16-20; 12.33-35)

43“Idie dua keu bae hahuhumie toela valivebene. Ige ke nahate idie toela keu bae hahuhumie dua valivebene. 44Idi bahata hahuhumite ke la hilokalu. Iale la bae laokamo madilini ehalivebene. Isi la bae sesenamo vulutu ehalivebene. 45Atae dua ke uvumo huhuihuhuie duau uale kemo auna hotoe dua lougei. Isito atae toela ke uvumo huhuihuhuie toelau uale kena kemo hotoe toela lougei. Kosealemo ataeau abu aimo loumale keu abu uvumo huhulahamaleike abu ke louma.”

O houmale ata abui

(Matiu 7.24-27)

46“La osiohoike di namihai kosea, ‘No kosive. Isito la di louale ke eviholilu. La kateige toelanu. 47Isito oleuoleu dae lohoi di hoto evisi vamale ata kebia vaveveu koseanu. 48Ata moleu oe dua houmale ke nahate. Auna abata lovoi hade malei emee dua vai munee golomo au o houge hanunuu lohoge o keu bae hobelahalivebene. Kosealemo keu au o houe dua vanu. 49Isito ata moleu di hoto evisito vaholimale keu oe toela esagamo houmale ke nahate. Keu neniai abata lovoi hade malei neniai emeholinu. Ialemo hanununa lohoge o kena solekai hobelahai bahata toelai.”

Copyright information for KPX